Onečišćenje zraka oborinom i taloženje na području RH

Praćenje koncentracija plinovitih komponenti onečišćenja i lebdećih čestica na području Hrvatske osigurava se kroz mjerenja u Državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (slike 7. i 8.) kao i kroz sustave mjerenja uspostavljene u županijama, gradovima i naseljima. Za upravljanje sustavom mjerenja i modeliranja na državnoj razini odgovoran je Državni hidrometeorološki zavod, dok se mjerenja u županijama i gradovima provode pod nadzorom županijskih i gradskih uprava.

Osim praćenja plinovitih komponenti kvalitete zraka i lebdećih čestica u mreži postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda prate se i parametri kvalitete oborine (kiselost oborine, iona sulfata, nitrati i amonija u oborini) i taloženje tih spojeva koji doprinose zakiseljavanju i eutrofikaciji sastavnica okoliša. Na slici 10. prikazana je prostorna razdioba koncentracija onečišćujućih tvari u oborini u razdoblju od 2013.  2016. godine iz koje se vidi da je atmosferskim prijenosom pod utjecajem spojeva koji doprinose zakiseljavanju okoliša (sulfati, nitrati) kao i eutrofikaciji (amonij) znatno izložen središnji i istočni dio kontinentalne Hrvatske, ali i područje Istre. Koncentracije onečišćujućih tvari ovise prvenstveno o daljinskom prekograničnom prijenosu, a taloženje na tlo i ekosustave o količini oborine.

Slika 9. Srednje godišnje vrijednosti koncentracija iona sulfata, nitrata i amonija u oborini na području Hrvatske

Trendovi taloženja sumporovih i dušikovih spojeva oborinom na postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda prikazani su na slici 10. Iz grafikona se može vidjeti da je trend taloženja onečišćujućih tvari u posljednjih 10-ak godina većim dijelom slabo izražen, a u posljednjih godina se ustalio na vrijednostima od oko 4-6 kg [S, N]/ha. U područjima s velikom ukupnom godišnjom količinom oborine (Gorski kotar, Zavižan, Riječko područje, Dubrovačko područje) taloženje se kreće u rasponu od 8-12 kg [S, N]/ha.

Slika 10. Taloženje sumporovih i dušikovih spojeva oborinom na postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda u razdoblju 2007.-2016. godine

Taloženje onečišćujućih tvari u okolišu utječe na procese razmjene tvari, zakiseljavanje tla i ekosustava kao i preveliki donos nutrijenata te toksičnih tvari koje mogu doprinositi osiromašenju tla, slabljenju korijena biljaka i uopće njihovoj otpornosti na atmosferske utjecaje, obranu od nametnika i/ili stres od velikih klimatskih varijacija i promjena. Zbog toga je monitoring kemijskog sastava i kvalitete oborine jedan od značajnih elemenata sustava za praćenje kruženja i prijenosa onečišćujućih tvari atmosferom.

m