Ljudske aktivnosti i onečišćenje zraka

Kruženje i utjecaj onečišćujućih tvari u okolišu te povezanost emisija polutanata iz pojedinih sektora gospodarstva s učincima na okoliš i glavnim receptorima prikazani su na slici 5.

Slika 5. Povezanost emisija onečišćujućih tvari u atmosferu i utjecaja na lokalnoj, regionalnoj i skali daljinskog, prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari

Kvaliteta zraka nekoga područja ovisi o mnogobrojnim čimbenicima: geografskom položaju, općim i lokalnim meteorološkim te klimatskim uvjetima, godišnjem dobu, orografiji, tipu područja (kontinent, obalno područje) blizini i gustoći izvora emisije onečišćujućih tvari, gustoći cestovnog, pomorskog ili zračnog prometa, itd. Različiti uvjeti određuju i prostornu dimenziju rasprostiranja i taloženja onečišćenja. Tako se i tipični problemi okoliša povezuju s određenim skalama prijenosa i taloženja onečišćenja (tablica 1.)

Iz tablice 1.  se vidi da je najveći broj identificiranih problema u okolišu povezan s regionalnim i kontinentalnim prijenosom onečišćenja, ali i s lokalnim te regionalnim prijenosom. Drugim riječima, procesi lokalnoga karaktera prenose se na regionalnu i kontinentalnu skalu prijenosa što ukazuje na nužnost povezivanja znanja i donošenja političkih odluka kroz instrumente međunarodne suradnje (znanstvena suradnja, međunarodni dogovori, konvencije i protokoli) kojima se regulira praćenje kvalitete zraka i stanja okoliša, donošenje mjera za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari u atmosferu i njihovo provođenje.

Na slici 6. u nastavku prikazani su slučajevi prijenosa onečišćenja iz dviju termoelektrana (Zagreb i Rijeka)  i rafinerije nafte (Urinj). U slučaju EL-TO Zagreb, u ranim jutarnjim satima, u zimskom dijelu godine i pri meteorološkim uvjetima stabilnog vremena, perjanica plinova se gotovo u neraspršenom stanju rasprostirala na visini od oko 1000 m iznad tla pod utjecajem jugozapadnog strujanja, na taj način sudjelujući u prekograničnom prijenosu onečišćenja toga izvora s lokalne na regionalnu i kontinentalnu skalu.

Tablica 1. Povezanost prostornih skala problema u okolišu i atmosferskog prijenosa onečišćujućih tvari

Na sličan način se u ljetnom periodu godine prijenos onečišćenja u Riječkom zaljevu odvija pod utjecajem obalne cirkulacije: u jutarnjim satima strujanje s kopna prema moru prenosi onečišćenje u dubinu Kvarnerskog zaljeva, dok u poslijepodnevnim satima sa zakretanjem strujanja prema kopnu – dolazi do prijenosa onečišćenja prema kopnu, naseljima uz obalu i Gorskom kotaru. Na taj način dolazi do kruženja onečišćujućih tvari unutar područja samoga Kvarnerskog zaljeva, kemijskih transformacija i stvaranja fotokemijskog smoga. Uz povišene koncentracije prizemnog ozona i gustog prometa stvaraju se nepovoljni uvjeti onečišćenja u cijelome području. Ovo kruženje onečišćenja i/ili prijenos na velike udaljenosti u velikoj mjeri ovise o meteorološkim uvjetima i samoj aktivnosti izvora koji oslobađaju polutante u atmosferu.

Kako bismo mogli pratiti u kojoj će mjeri razine onečišćujućih tvari utjecati na okoliš i ljudsko zdravlje u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama Europe i svijeta, provodi se sustavni monitoring kvalitete zraka. Glavni ciljevi monitoringa je praćenje razina onečišćenja u naseljenim područjima kao i u ruralnim sredinama kako bi se osigurali preduvjeti za ostvarivanje politike zaštite zraka od prekomjernog onečišćenja i donošenje odgovarajućih mjera zaštite, kako zdravlja ljudi tako i sastavnica okoliša.

Slika 6. Primjeri slučajeva prijenosa onečišćenja iz visokih izvora onečišćenja s lokalne skale na velike udaljenosti

m